Najstarija prapovijesna razdoblja - paleolitik i mezolitik (starije i srednje kameno doba), te neolitik (mlađe kameno) i eneolitik (bakreno doba) zastupljeni su samo pojedinačnim kremenim i bakrenim predmetima, ali njihova sigurna nalazišta nisu poznata. No, unatoč tome, na području Hercegovine, kako zapadne tako i istočne, poznato je i istraženo više važnih arheoloških nalazišta koja pripadaju tim najstarijim razdobljima prapovijesti.
Među njima najznačajnija je špilja Badanj kod Stoca koja pripada paleolitiku i mezolitiku, a u kojoj je otkriven dosad jedini špiljski crtež u ovome dijelu Europe. Osim Badnja, kamenim razdobljima prapovijesti pripadaju poznata arheološka nalazišta: Ravlića pećina na vrelu Tihaljine, Zelena pećina na vrelu Bune, Lisičići kod Konjica, Čairi u Stocu, Hateljska pećina u Dabarskom polju i dr.
Sva ta arheološka nalazišta vrlo jasno pokazuju da je hercegovački prostor bio doista intezivno naseljen već u najranijoj prapovijesti, pa i izloženi predmeti, premda skromni po broju, predstavljaju jedan od dokaza razvoja ljudskih zajednica tijekom tih razdoblja.
Znatno su brojnije zastupljeni predmeti koji pripadaju najmlađim razdobljima prapovijesti: brončanom i željeznom dobu. Najčešće je riječ o ukrasnim predmetima ili primjercima brončanoga oruđa i oružja koji potječu poglavito iz grobova brončanoga i željeznoga doba. Takvi grobovi u obliku velikih kamenih humki brojno su zastupljeni na području čitave Hercegovine, a povezani su također brojnim naseljima-gradinama, smještenim na istaknutim pristrancima hercegovačkog gorja. Njihova množina jasno svjedoči o značajnoj napučenosti Hercegovine već na kraju prapovijesnog doba.
Zajednice toga vremena - poznate pod zajedničkim imenom Iliri - rano su uspostavile trgovačke odnose s važnim kulturnim središtima u Sredozemlju, odakle su nabavljeni i vrlo vrijedni premeti od kojih su neki zastupljeni i u samoj izložbi.
Minijaturna figurica božice iz Sovića nabavljena negdje na području Sredozemlja, kaciga grčko-ilirskog tipa, posude izrađene na lončarskom kolu i sl. Ti kontakti sa središtima civiliziranog svijeta toga vremena doveli su do formiranja jedinog naselja s gradskim obilježjima na području Hercegovine: Ošanića kod Stoca.
